Better Future of Healthy Ageing 2020 – Policy paper bit će sastavni dio Green papera EU-a

0
Better

U Zagrebu je prošloga tjedna održana online znanstvena konferencija Better Future of Healthy Ageing 2020. Na konferenciji je sudjelovalo više od 600 znanstvenika i stručnjaka, a kroz više od 70 prezentacija predstavljene su nove znanstvene spoznaje vezane uz starenje i održivost zdravstvenih sustava. Konferencija, čiji je organizator bio Medicinski fakultet u Zagrebu, virtualno je umrežila 30 zemalja, a emitirala se sa Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar. Tako je Hrvatska još jednom pridobila svjetsku pozornost na području zdravstva, nakon što se uspješno izborila s epidemijom COVID-19.

E-konferencija Better Future of Healthy Ageing 2020 završila je usvajanjem Policy papera koji objedinjuje preporuke za zdravije starenje i održivost zdravstvenih sustava, te će biti uvršten u Green paper EU-a. BFHA2020 je dobila financijsku podršku Europske unije, a poruku podrške organizatorima konferencije poslala je i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. „Digitalna transformacija zdravstvene zaštite i skrbi jedan je od ključnih aspekta za podršku starijoj populaciji, poboljšanju kvalitete života i omogućavanju ekonomske održivosti zdravstvenih i socijalnih sustava. Istraživanje i inovacije bit će presudni za postizanje pristupa usmjerenih na individue pri organiziranju navedenih sustava. Uvjerena sam da će ova konferencija uvelike pridonijeti našem razmišljanju o tome kako osigurati da svi možemo uživati ​​u zdravoj i aktivnoj sadašnjosti i budućnosti, po principu jednakosti za sve osobe i regije te, u konačnici, stvaranju bolje budućnosti za zdravo starenje u EU.”, poručila je Šuica.

Kao jedan od prioriteta predsjedanja Vijećem EU, Hrvatska je izabrala upravo zdravo starenje. Jedan od razloga je i taj što je dolaskom 2020. započela dekada zdravog starenja. Prema projekcijama UN-a, svjetska populacija osoba iznad 60 godina će se udvostručiti do 2050., dok bi u Hrvatskoj udio stanovnika starijih od 65 godina mogao narasti i preko 20%. „Jedan od zadnjih sastanaka koji se održao u Bruxellesu prije pandemije COVID-19 bio je sastanak direktora javnog zdravstva, a među glavnim temama tog sastanka bilo je i zdravo starenje. Mi smo u tome istaknuli hrvatsku promjenu paradigme u javnom zdravstvu i zdravstvenom sustavu, a to je prelazak s liječenja posljedica na prevenciju, odnosno na promociju zdravlja i sprječavanja kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas globalno, a i kod nas u Hrvatskoj, najveći teret što se tiče morbiditeta, mortaliteta i opterećenja zdravstvenog sustava. Kolege direktori javnog zdravstva iz drugih zemalja EU su podržali i tražili da se s ovom temom nastavi i dalje te istaknuli da demografske promjene jednako pritišću zdravstveni sustav Hrvatske, kao i zdravstvene sustave drugih zemalja.”, poručio je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

MPR