Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija
U pandemiji potrošnja vina na globalnoj razini se prepolovila, zbog ograničenja kretanja situacija se nije popravila ni nakon lockdowna. Velike gubitke u sektoru nije ublažio ni porast internetske prodaje vina, a najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Iako je turistička sezona ublažila veliku štetu i katastrofične prognoze pa su hrvatski vinari zabilježili manji pad prodaje od prosjeka, s obzirom na mjere koje su upravo na snazi teško je bilo što predvidjeti, istaknuto je danas na međunarodnoj online konferenciji „ITER VITIS – konkurentno i sigurno”.
„Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom i jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i vinski turizam koji je više od prodaje vina. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja”, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo”, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute “Tur Kultur” te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.
„Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija”, zaključila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
„Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu”, poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
U vinski turizam 8,8 milijuna eura
„Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja – s jedne strane promovirati hrvatska vina na stranim tržištima, kao i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način također jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti COVID-19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora”, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Istaknuo je kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga je u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaone vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.
Potrošnja vina na globalnoj razini pala za 50 posto
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam rekao je da gotovo sve hrvatske vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu.
„Kolika je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci sa 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto – a što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina”, istaknuo je Kovačević te dodao kako se unatoč krizi moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza čine gotovo 95 posto.
Najviše vinograda imaju Španjolci, najviše vina proizvedu Talijani, a najviše od vina zarade Francuzi. Njemačka, Velika Britanija i Amerika najveći su uvoznici vina, a kada je o uvozu riječ, zanimljiv je podatak da gotovo svaka druga boca nije proizvedena u zemlji u kojoj se popije. Ove zanimljive podatke otkrio je dr. sc. Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a Emanuela Panke, predsjednica Europske kulturne rute Iter Vitis i Stefano Dominioni, direktor Europskog instituta za kulturne rute Vijeća Europe govorili su o važnosti kulturnih ruta za održivi turizam te promociju i brendiranje destinacije.
Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom”.
LOLIPOP