Riječni kruzing novi turistički proizvod Brodsko-posavske županije

0
Brodsko-posavska
Foto: Nina Đurđević

Do svih destinacija u Brodsko-posavskoj županiji stiže se lako i brzo, na manje je od dva sata vožnje automobilom od Zagreba, a uskoro bi se moglo i riječnim putem. U nautičkom turizmu leži veliki potencijal

Prije pojave koronavirusa od pet slavonskih županija Brodsko-posavska je bilježila najveću stopu rasta turističkih dolazaka, u prosjeku 14,8 posto godišnje. Kad putovanja ponovo krenu taj trend trebao bi se nastaviti, a rastu turističkog prometa mogao bi pridonijeti i riječni kruzing, sve popularniji oblik odmora.

Foto: arhiva TZ BPZ – Kupalište Poloj na Savi

„Naša županija čitavom duljinom leži na rijeci Savi i vrijeme je da ovaj prirodni turistički potencijal iskoristimo u najboljem obliku. S ciljem stvaranja osnovnih preduvjeta za razvoj nautičkog turizma, TZ Brodsko-posavske županije i Lučka uprava Slavonski Brod prošlog su ljeta predstavile Studiju održivog razvoja riječnih krstarenja na području naše županije. Uz sve procedure i zakonsku regulativu vezanu uz izgradnju pristanišne infrastrukture kao i preduvjete za razvoj kruzinga, Studija je povezala turističku atrakcijsku osnovu Brodsko-posavske županije s lokacijama budućih pristaništa, vodeći se primjerima dobre prakse iz okruženja, strukturom posjetitelja kod riječnih krstarenja i motivima njihova dolaska. Nakon tog prvog koraka krenulo se u realizaciju projekta pa je sada Lučka uprava pred ishođenjem građevinske i lokacijske dozvole za gradnju međunarodnog putničkog pristaništa vrijednog više od 17 milijuna kuna, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture intenzivno radi na rješavanju kritične dionice plovnog puta na relaciji Jaruge–Novi Grad, čime će se stvoriti preduvjet za razvoj riječnog kruzinga na Savi“, istaknuo je župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić.

Zbog problema s plovnosti turistički potencijal Save godinama je neiskorišten. Za usporedbu, na Dunavu i Dravi razvija se jednodnevni izletnički turizam i plovidba izletničkim brodovima, a u putničkim pristaništima na ovim rijekama 2019. pristalo je više od 600 riječnih kruzera.

Luka_Slavonski Brod-Render broda

Moderno putničko pristanište u Slavonskom Brodu trebalo bi biti gotovo krajem 2022., dio je to velikog projekta sufinanciranog sredstvima EU u sklopu kojeg će se obnoviti i stari brod s restoranom, dvoranom za sastanke, edukativnom dvoranom za učenike i suvenirnicom. Brod će kao jedna od najvećih atrakcija Brodsko-posavske županije biti usidren u novom pristaništu.

Zeleno, iskreno i turistički nepotrošeno

Rijekom Savom, ali i tradicijskom baštinom kao i vrijednim stanovnicima ovog dijela Hrvatske u povijesti poznatim čuvarima granice, inspiriran je novi vizualni identitet TZ Brodsko-posavske županije. Ružica Vidaković, direktorica županijskog TZ-a ističe kako je iznimno veseli najveći projekt na području županije kojim će se rijeka Sava napokon turistički valorizirati.

„Naša je županija danas poznata kao destinacija kulturnog, aktivnog i ruralnog turizma, ali i kao raj za gurmane s autohtonim okusima baziranim na zdravim lokalnim namirnicama. Moderni turisti to najviše traže. U trendu je zeleno, turistički nepotrošeno i iskreno, a upravo su to naši najjači aduti. Brodsko-posavska županija najvećim je dijelom ruralni prostor, udaljena je niti dva sata od Zagreba, a opet je daleko od gužvi i asfalta, kutak zelenog raja u kojem se može doživjeti tišina. To rijetki imaju“, kaže Vidaković.

Ružica Vidaković – direktorica TZBPZ

Iako je brzi rast turističkih dolazaka zaustavljen uoči lockdowna u ožujku prošle godine, duboko vjeruje kako će se pozitivan trend nastaviti kada sve ovo prođe. Kaže, u kriznim situacijama fleksibilnost i prilagodljivost su najvažniji, pa su sve kampanje, posebne prezentacije i studijska putovanja protekle dvije godine fokusirane isključivo na domaće goste, jedine koji u ovo vrijeme ograničenog kretanja mogu putovati ili dolaziti na jednodnevne izlete.

„Nudimo im nova mjesta, novu vrstu avanture, odmor bez gužve, predah u interakciji s prirodom, toplu lokalnu priču. Sve ovo mogu doživjeti na više od dvadeset obiteljskih imanja, rančeva i salaša koja su udaljena desetak kilometara jedna od drugih“, zaključuje Vidaković.

LOLIPOP